Ukrajinska energetska borba: Zelenski izjavljuje da su gotovo svi kapaciteti za proizvodnju termo i hidroelektrane izgubljeni

Kriza iza izjave Zelenskog:

Tijekom svog obraćanja Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky bacio je svjetlo na energetsku krizu bez presedana s kojom se Ukrajina suočava. Od ožujka ove godine Rusija je pokrenula više velikih koordiniranih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Kao rezultat toga, Ukrajina je izgubila gotovo sve svoje kapacitete za proizvodnju termo i hidroelektrane. Prema ukrajinskim novinama "The Kyiv Independent", Rusija je izvela devet velikih koordiniranih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine između ožujka i kolovoza, utječući na elektroenergetska postrojenja u svih dvadeset ukrajinskih oblasti (regija). Izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuje da bi manjak struje u Ukrajini ove zime mogao doseći i do 6 gigavata, što je otprilike jedna trećina očekivane vršne potražnje. Ovog ljeta Kijev je doživio produljena nestanka struje s nedostatkom struje od 2,5 gigavata. Zelenski je optužio Rusiju da ima za cilj "mučiti milijune Ukrajinaca" tijekom zime, nanoseći patnju običnim obiteljima, ženama, djeci i običnim gradovima i selima, u pokušaju da prisili Ukrajinu na pokornost. Podaci ukrajinskog ministarstva energetike pokazuju da je od listopada 2022. do rujna 2024. ukrajinska energetska infrastruktura pretrpjela ukupno 1024 napada. U ovoj energetskoj krizi životi ukrajinskog naroda značajno su pogođeni. Nedostatak opskrbe energijom doveo je do rasprostranjenih nestanaka struje, ozbiljno utječući na osnovne potrebe kao što su grijanje i rasvjeta. Tvornice i poduzeća bili su prisiljeni zatvoriti se, što je dovelo do ozbiljnih poremećaja u gospodarskim aktivnostima i značajnog pada kvalitete života običnih građana. Dodatno, energetska kriza mogla bi dovesti do društvenih nemira; kada je veliki broj ljudi ozbiljno pogođen, postoji rizik od prosvjeda ili čak nasilnih incidenata.

Vlada Ukrajine suočava se s golemim izazovima: s jedne strane, treba ojačati diplomatski pristup Zapadu, nastojeći osigurati više energetske pomoći; s druge strane, mora provoditi razne hitne mjere, kao što su naizmjenična isključenja struje i mobiliziranje javnosti da štedi električnu energiju.

Iako se izgledi čine mračni, narod Ukrajine nije izgubio hrabrost. Aktivno odgovaraju na ovu energetsku krizu različitim sredstvima. Unatoč poteškoćama, među ukrajinskim stanovništvom postoji otpornost dok se prilagođava situaciji i radi na prevladavanju ovih izazova.

Korijeni i učinci energetske krize

• Sukob kao okidač

Izbijanje sukoba između Rusije i Ukrajine nedvojbeno je postalo katalizatorom ukrajinske energetske krize. Od početka sukoba, Rusija kontinuirano uništava ukrajinske energetske objekte, zadajući razoran udarac ukrajinskom sustavu opskrbe energijom. Mete ruskih napada bile su jasne, usmjerene na slabljenje gospodarske snage i ratnog potencijala Ukrajine. Udarima na energetske objekte prekida se ne samo civilna i vojna opskrba strujom, već se također utječe na produktivnost ukrajinske industrije i poljoprivrede. Na primjer, uništene su sve termoelektrane u regiji Harkov, što je uzrokovalo paralizaciju lokalnih životnih i proizvodnih uvjeta. Većina ukrajinskih energetskih postrojenja je zastarjela, što otežava popravke, a tekući ruski štrajkovi učinili su radove obnove još većim izazovom. U takvim okolnostima, energetska kriza u Ukrajini nastavlja se pogoršavati.

• Očigledna lančana reakcija

Kao važna tranzitna zemlja i izvoznik energije u Europi, energetska kriza Ukrajine značajno je utjecala na opskrbu energijom europskih zemalja. Podaci Eurostata pokazuju da je 2022. uvoz EU-a iz Sjedinjenih Država porastao za 53,5%, a jedan od glavnih razloga je povećanje trgovine energijom i skok cijena energije. Francuski predsjednik Emmanuel Macron više je puta kritizirao 'dvostruke standarde' američkih cijena energenata, ističući da je cijena američkog ukapljenog prirodnog plina koji se prodaje Europi nekoliko puta viša nego na američkom tržištu.

"Usred tekuće ukrajinske krize, mnoge europske zemlje morale su tražiti nove kanale opskrbe energijom. Ponovno pokretanje elektrana na ugljen, odgađanje postupnog gašenja nuklearne energije i povećanje rezervi prirodnog plina postale su važne hitne mjere. Međutim, ove mjere također su dovele do niza problema, poput povećanog pritiska na okoliš i prekida planova energetske tranzicije."

• Dubok društveni utjecaj

Dugogodišnji nedostatak električne energije i grijanja nametnuo je težak danak životima ukrajinskih građana i budućoj obnovi zemlje. Što se tiče obrazovanja, škole ne mogu izvoditi normalne nastavne aktivnosti zbog nestanka struje, što ozbiljno utječe na učenje učenika. Medicinska infrastruktura također je paralizirana zbog nedostatka struje; mnogi medicinski uređaji ovise o električnoj energiji, a dugotrajni prekidi struje ozbiljno će utjecati na bolničke mogućnosti liječenja. To će utjecati na kritične postupke kao što su hitna pomoć i operacije, a skladištenje lijekova suočava se s izazovima, pri čemu bi neki lijekovi osjetljivi na temperaturu mogli propasti i postati neučinkoviti. Štoviše, lanac opskrbe hranom pretrpio je teške udarce; nedovoljna snaga dovodi do neispravnog rada opreme za preradu i hlađenje, što dovodi velike količine hrane u opasnost od kvarenja. Također je otežan transport poljoprivrednih proizvoda, što je dovelo do nedovoljne opskrbe svježim voćem i povrćem. Očekuje se da će tijekom jeseni i zime doći do velike nestašice osnovnih životnih namirnica poput kruha, mliječnih proizvoda i mesa, uz skokovit porast cijena.

Ukrajinski odgovor i međunarodna uloga

• Aktivne akcije Ukrajine

Zelenskyy aktivno poziva na međunarodnu pomoć Ukrajini. Često govori na raznim forumima, naglašavajući tešku situaciju s kojom se Ukrajina suočava u energetskoj krizi i traži hitnu pomoć od zapadnih zemalja poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske, kako bi pomogla Ukrajini da prebrodi ovu oštru zimu. Naglašava da svako odgađanje provedbe programa vojne pomoći negativno utječe na prve crte, a pravodobno i brzo pružanje vojne pomoći uvijek daje pozitivne rezultate. Ukrajinska vlada poduzela je hitne mjere kao što su rotirajuća isključenja struje kako bi osigurala osnovne društvene operacije. Istodobno, Vlada ubrzava radove na popravci oštećenih energetskih objekata kako bi se što prije uspostavila normalna opskrba električnom energijom. Ministarstvo energetike Ukrajine poziva građane na 'racionalno i štedljivo' korištenje električne energije tijekom vršnih sati, a javnost aktivno sudjeluje u samopomoći. Tijekom nestanka struje, svjetiljke su postale privremeni alati za rasvjetu, a susjedi pomažu jedni drugima, radeći zajedno kako bi se nosili s ovom krizom.

• Odgovor međunarodne zajednice

Situacija oko pomoći Ukrajini od zapadnih zemalja je složena. Zemlje poput Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva najavile su nove pakete pomoći Ukrajini, uključujući vojnu i humanitarnu pomoć. Na primjer, savezna vlada SAD-a najavila je dodatnih 375 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini, što uključuje bombe zrak-zemlja i streljivo kompatibilno s HIMARS višestrukim raketnim sustavima. Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo je više od 600 milijuna funti pomoći Ukrajini, s ciljem pružanja hitne humanitarne pomoći i podrške oporavku energetskog sustava. Međutim, napori u pružanju pomoći također se suočavaju s poteškoćama i izazovima. S jedne strane, dok se sjena ekonomske recesije širi Europom, zemlje se bore s vlastitim ekonomskim teškoćama, što otežava održivost velike pomoći Ukrajini. Veliki industrijski sektor Njemačke, posebno ovisan o jeftinom ruskom prirodnom plinu, ozbiljno je pogođen energetskom krizom, pri čemu je njegov BDP već pao za 0,3%. Očekuje se da će Italija, Francuska i Poljska također zabilježiti značajne proračunske deficite u odnosu na njihov BDP. S druge strane, američka pomoć Ukrajini također dolazi s neizvjesnostima. Kako se približavaju predsjednički izbori u SAD-u, situacija postaje sve kompliciranija. Hoće li se Biden nastaviti kandidirati, ubojstvo Trumpa i hoće li se Harris iznenada pridružiti utrci, dodaju neizvjesne čimbenike američkim obvezama pomoći Ukrajini. Nadalje, međunarodna pomoć čini se kao kap koja je prelila čašu u usporedbi s nacionalnom energetskom krizom s kojom se Ukrajina suočava.

Procjenjuje se da Ukrajina trenutačno treba najmanje 10.000 generatora velike snage kako bi jedva prebrodila ovu zimu, ali trenutna pomoć daleko je manja od ove potražnje. Štoviše, čak i ako su generatori dostupni, pitanje gdje nabaviti gorivo ostaje značajno pitanje. Vlastite ukrajinske rafinerije su bombardirane i u rasulu su, a uvoz goriva je preskupo.

Pogled u budućnost

Ukrajina se trenutačno suočava s velikom energetskom krizom, no ukrajinski je narod pokazao snažnu volju i duh zajedništva u nedaćama. Oni pipaju svoj put naprijed u tami, nastojeći pronaći načine da prevladaju svoje poteškoće. U ovom izazovnom vremenu, podrška međunarodne zajednice je ključna. Zemlje bi trebale ostaviti po strani svoje razlike i zajednički pružiti ruku pomoći, pružajući potrebnu energetsku pomoć, financijsku potporu i tehničku pomoć Ukrajini. Samo zajedničkim naporima međunarodne zajednice možemo pomoći Ukrajini da brzo obnovi opskrbu energijom i ponovno izgradi svoju nacionalnu infrastrukturu. Budućnost Ukrajine puna je izazova, ali nije bez nade. Ukrajina posjeduje bogate prirodne resurse i ljudski kapital. Uz dovoljnu podršku i vrijeme, ukrajinski narod sigurno može obnoviti svoju domovinu. U isto vrijeme, međunarodna zajednica bi trebala učiti iz ove krize, stavljajući veći naglasak na energetsku sigurnost, promičući globalnu energetsku suradnju i radeći zajedno na održavanju stabilnosti u geopolitičkom krajoliku. Vjerujemo da će uz napore ukrajinskog naroda i potporu međunarodne zajednice Ukrajina uspjeti prebroditi ovu oštru zimu i dočekati zoru ponovne izgradnje svog doma. Radimo svi zajedno za budućnost Ukrajine i dajmo svoj udio svjetskom miru i stabilnosti.